Istorija ovog deserta od kog polazi voda na usta nažalost nije bila zabilježena. Postoje neki recepti i dokumenti, ali činjenica je da se njeno pravo porijeklo ne zna.
Mnogi narodi je smatraju za svoju tradicionalnu poslasticu, poput naroda sa Balkana, Bliskog i Srednjeg Istoka. Recepti se razlikuju po sitnicama i načinima pripreme od mjesta do mjesta, ali srž ovog slatkiša je ista – smjesa od mljevenih oraha i slatkog sirupa daje onaj ukus koji svi dobro znamo.
U nastavku saznajte nešto više o kraljici među slatkišima – baklavi!
Porijeklo baklave
Postoje razne nesuglasice oko nastanka naziva. Jedni vjeruju da je riječ baklava nastala od mongolske riječi bayla što bi se moglo prevesti kao zavezati, pričvrstiti. Drugi smatraju da ova riječ ima jermensko poreklo od riječi bakh što znači post i halvah (alva) što znači slatko.
Prema nekim izvorima vjeruje se da su prvu baklavu napravili drevni Asirci u 8. vijeku p.n.e. Koristili su beskvasni hljeb koji su punili sjeckanim orasima i prelivali medom, a zatim pekli.
Ono što se sa sigurnošću zna jeste da je baklava usavršena kao desert u Otomanskoj imperiji tokom 15. vijeka nakon osvajanja Konstantinopolja. Zapisi o pripremanju ove poslastice nađeni su u kuhinjama Topkapi palate. U to doba bila je rezervisana samo za vladare i visoke namjesnike. Smatrana je za luksuz u kojem su rijetki mogli da uživaju.
Kako narod nije često mogao sebi da priušti ovu poslasticu, baklava je bila pripemana samo za posebne događaje, poput vjerskih praznika i vjenčanja.
Sto ljudi, sto ćudi, sto baklava
Kako se ovaj slatkiš proširio, tako su razni narodi mijenjali i dopunjavali recept prema svom ukusu. Počevši od različitog načina sječenja od trokutića preko oblika dijamanta do duguljastih dijelova, okrenuli su se i obogaćivanju recepta različitim sastojcima. Tako u Jermeniji dodaju cimet i karanfilić, dok u Libanu vole ružinu vodicu.
Grčki trgovci i moreplovci su donijeli baklavu u svoju zemlju, a njihovi kuvari su se posebno posvetili pripremi testa, trudeći se da ga naprave što tanje.
Danas se u ovu poslasticu dodaju i pistaći, lješnici, suvo voće, a negdje se čak preliva i čokoladom. Šerbet ili agda, tj. zašećerena ukuvana voda kojom se tradicionalno preliva baklava, više nije jedini dodatak. Pa ipak, tradicija je tradicija i pravi ukus opstaje već vjekovima.
Gdje probati baklavu?
Ako ste u potrazi za baklavom kakvu su nekad pravile naše bake, neka vas put navede u Walter restorane. Njegujemo tradiciju i pored uvijek odlične baklave, u ponudi imamo i druge tradicionalne slatkiše poput tufahija, urmašica, tulumba i sutlijaša. Fino se zasladite nakon ručka ili večere našim slatkišima, a za sam kraj tu je i šoljica vruće domaće kafe.
Dobro nam došli!
Vaš Walter
